Kako funkcioniše vatrodojavni sistem u BiH? "Zakonski nije obavezno da budu povezani s vatrogasnim jedinicama"

Talić ističe kako su, iz njegovog iskustva, najčešći uzroci požara tehnički nedostaci na instalacijama, a najčešće na elektroinstalacijama, ali i drugim instalacijama koji mogu pospješiti gorjenje i dodatno ubrzati požar.

"Tu imate naravno i taj ljudski faktor - nedovoljna kontrola prostorija, gdje borave osobe sa poteškoćama, nepoštivanje zabrane pušenja u radnim pomoćnim prostorijama, upotreba grijalica, rešoa, kuhala i sl.", naveo je Talić u Novom danu.

Naglašava da javna ustanova, kao što je Dom penzionera Tuzla, mora po zakonu imati vatrodojavni sistem.

"Ja ne znam da li je ustanova imala ili nije. Može biti da je sistem bio pokvaren, da nije radio. Vi morate imati vatrodojavni sistem, a vatrodojavni sistem se ugrađuje u javne objekte. Oni se moraju ispitivati svakih šest mjeseci. Sistem kad se ispita, pravi se zapisnik o ispravnosti i funkcionalnosti istog. Pravi se u tri primjerka. Jedan primjerak se daje korisniku, jedan primjerak ostaje u arhivu, što je najbitnije treći primjerak ide inspekciji", naveo je.

Na pitanje od koga zavisi, hoće li se svakih šest mjeseci to provjeravati, odgovara: "Od referenta zaštite od požara. A ovakve ustanove moraju imati referenta zaštite od požara."

Ko kontroliše referenta zaštite od požara?

"Referent zaštite od požara direktno odgovara svom šefu. Znači najčešće je to generalni direktor. On mora prvo imati godinu dana radnog iskustva. Mora imati završenu tehničku školu srednju ili visoku stručnu spremu tehnički smjer. Nakon godinu dana radnog iskustva mora položiti stručni ispit u civilnoj zaštiti. Polaže se u komisiji. Najčešće u komisiji bude osoba iz civilne zaštite, kantonalni inspektor zaštite od požara i jedan vatrogasac. Recimo, ja radim u kompaniji koja se bavi tim poslovima. Mi najčešće obavijestimo naše klijente kako ide za 15 dana, za 10 dana, za 7 dana. Ali ako mi zaboravimo, jer to nije naša obaveza, on mora tačno znati kada je zadnji put ispitan sistem, kada treba ponovno da ispita sistem. Ali nije tu sva njegova odgovornost. On mora svakodnevno da obiđe sve prostorije da vidi. Znači kad vi priđete sa centrale vatrodojave, ona može biti, mi kažemo tako, ili u zelenom ili u crvenom. Kada je u crvenom, piše najčešće greška. Kada se pojavi greška na vatrodojavnoj centrali, morate nazvati agenciju koja vam je ugradila sistem, koja vam održava sistem, da se to popravi. Jer ispitivanje se radi svakih šest mjeseci. I ne može neko garantovati kad izvrši ispitivanje da će raditi to tih šest mjeseci. Ali u slučaju bilo kojeg kvara na sistemu, referent zaštite od požara mora da pozove agenciju sa kojom ima ugovor o održavanju sistema", pojasnio je.

Zašto sistemi dojave nisu uvezani?

Pitali smo i zbog čega vatrogasne jedinice nisu automatski povezane sa sistemima dojave.

"Kod nas to u Federaciji BiH još nije normirano kao što je recimo u Evropskoj uniji. Kod nas sistemi vatrodojave ne moraju biti povezani sa vatrogasnim jedinicama. Naši vatrogasci evidentno nemaju dovoljno osnovne opreme. Sad se postavlja pitanje da li uopšte njihovi dojavni centri imaju kapacitete da se sve građevine povežu u njihov sistem. Ali u Federaciji BiH, gdje mi radimo, je druga praksa. Imate agencije za zaštitu ljudi i imovine. Oni imaju rješenje za ugradnju sistema za dojavu požara. Oni kad ugrade sistem za dojavu požara, odnosno centrala vatrodojave, se povezuje direktno sa dojavnim centrom te agencije. Ako u objektu nema nikoga, u dogovoru sa tom agencijom, agencija će zvati ili korisnika, vlasnika prostora, ili će direktno zvati vatrogasce. Najčešće je to korisnik, zato što može biti lažna dojava. Neko zapali cigaretu, neko napravi kafu. I mala količina pare, ako je postavljen detektor u kuhinju, može izazvati lažni alarm", rekao je Talić.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad